Kragujevac ne odustaje od izgradnje stanova u naselju Aerodrom

Posted by kragujevac.rs on Monday, July 9, 2012

Saglasnost za izradu projekta Revitalizacija stambenog naselja Aerodrom uz Kragujevcu dali su odbornici Skupštine grada na sednici održanoj 3. marta 2000. godine. Zahvat obuhvata katastarske parcele u granicama Svetogorske, Atinske, ulice Vladimira Rolovića i Grada Karare, a jedan od razloga za takvu odluku je Generalni urbanistički plan iz 2005. godine kojim je na teritoriji Kragujevca projektovana populacija od 225. 000 stanovnika. U cilju obezbeđivanja ravnomerne gustine naseljenosti, projektovane na 300 - 400 stanovnika po hektaru, u naselju Aerodrom, koje je planom podeljeno na deset blokova, planirana je izgradnja objekata višeporodičnog stanovanja u blokovima 3, 4 i 5.

Analizom postojećeg stanja sa predlogom revitalizacije čitavog prostora bavio se stručni tim Direkcije za urbanizam i izgradnju. Novi projekat usvojen je u novembru 2001. godine, a potvrđen 2003. Dodela parcela budućim investitorima samo je realizacija skupštinskih odluka i grad nema namere da odustane od razvojne politike definisane zvaničnim dokumentima, ne samo u naselju Aerodrom, nego i u drugim delovima Kragujevca - rekao je u izjavi za sajt grada Đorđe Đelić, pomoćnik direktora Preduzeća za izgradnju grada.

Da li je bojazan dela stanovnika tog naselja opravdan kada je reč o mogućnosti da zbog novih stambenih objekata bude nedovoljno parking mesta, slabije grejanje, slabiji pritisak vode ili napon struje?

- Nema mesta za takve strahove i prigovore. Jer, projektom je previđena izgradnja novih parking mesta. Što se tiče kvaliteta daljinskog grejanja podsetiću, "Eneregetika" je u bloku Sloboda nedavno pustila u rad novu gasnu stanicu, koja trenutno ima malu angažovanost kapaciteta, odnosno može da podmiri potrebe duplo većeg broja korisnika od postojećeg. Isto važi i za napon struje ili snabdevanje vodom jer projekat sadrži plan elektroinstalacija, TT instalacija, vodovoda i kanalizacije.

Jedna od primedbi odnosi se i na očuvanje zelenih površina. Na kom prostoru će se nalaziti novi objekti?

- Reč je o tri lokacije na kojoj će se nalaziti po dve stambene zgrade - ukupno šest. Parcele su oko 6 ari za svaku zgradu, znači za dve zgrade oko 12 ari, ukupno za dve zgrade objekti će u snovi imati najviše 1100 metara kvadratnih. To su relativno male površine jer se u skladu sa zakonskim propisima vodilo računa o pristupnim ulicama, pešačkim stazama, prostorima za odmor i igru dece uz odgovarajući mobilijar i planski uređenim zelenim površinama.

Po Vašim rečima to znači da izgradnja novih zgrada neće značajno umanjiti komoditet žitelja tog naselja?

- Uobičajeni odnos je sledeći: 60% pod objektima, a po 20% pod zelenim površinama i saobraćajnim komunikacijama. U centru grada, na specifičnim lokacijama odnos zauzetosti pod objektima ide i do 70 %. Nakon izgradnje stepen zauzetosti zemljišta koje će biti pod objektima neće prelaziti 20% ni u jednom bloku, odnosno biće prosečno nekih 15%, dok će koeficijent iskorišćenosti biti maksimalno 1,2 što je pandan zonama individualnog (porodičnog) stanovanja koje na pr. važe u naselju Denino brdo. To znači da će i dalje kvalitet života u naselju Aerodrom biti značajno bolji nego u drugim delovima grada.

Investitor i pored nekoliko pokušaja ne može da uđe u posed?

- Gradsko veće donelo je rešenje o davanju u zakup gradskog građevinskog zemljišta na 99 sa klauzulom izvršnosti kojom je naloženo Preduzeću za izgradnju grada da omogući investitoru ulazak u posed. Investitor "Duo Pro inženjering" iz Ćuprije je dobio lokacijsku dozvolu, a u proceduri je izdavanje građevinske dozvole, odnosno sve se radi po zakonu. I pored toga, ulazak investitora u posed onemogućavaju lica okupljena oko inicijative građana "Spasimo Aerodrom". Zbog iznošenja neistinitih informacija i ometanja investitora da uđe u parcele koje su u posedu grada, bićemo prinuđeni da zatražimo od nadležnih organa da identifikuju ta lica i shodno zakonu prosecuiraju - krivično ili prekršajno. Tražićemo takođe, odštetne zahteve jer je više puta došlo do kršenja javnog reda i mira, odnosno ometanja državnih organa u vršenju dužnosti po zakonu.



blog comments powered by Disqus
Make a Free Website with Yola.