Znameniti Kragujevčani: Jovan Ristić

Posted by Aleksandar Aleksic on Monday, November 26, 2012

Jovan Ristić, istoričar, državnik i političar, rođen je 4. januara 1831. godine u Kragujevcu. Uz Nikolu Pašića i Iliju Garašanina spada u najistaknutije političare 19. veka, zbog čega je u dva navrata bio namesnik prestola, prvo Milanu Obrenoviću, a potom i njegovom sinu Aleksandru. Na Berlinskom kongresu, kada je Srbija proglašena nezavisnom državom, bio ovlašćeni predstavnik zemlje.

Detinjstvo je proveo u rodnom Kragujevcu, u siromašnoj porodici, a i rano je ostao bez oca. Po završenom liceju u Beogradu, odlazi na prestižni Univerzitet u Hajdelbergu gde 1852. godine stiče zvanje doktora filozofije, zatim odlazi na Sorbonu gde je nastavio školovanje.

Povratkom u Srbiju dobija službu u Ministarstvu unutrašnjih dela, i zahvaljujući svojoj imresivnoj inteligenciji i brojnim titulama sa najprestižnijih svetskih Univerziteta, posle ubistva kneza Mihaila postaje namesnik, 1868.
Pre toga, Ristića je Garašanin, 1861. godine, poslao u Carigrad, što je predstavljalo početak njegove uspešne diplomatske karijere.
Jedan je od najzaslužnijh za mirno iseljavanje Turaka iz srpskih gradova i tvrđava koje su držali sve do 1867. godine. Maja 1868. godine je iz Pariza lično doveo mladog princa Milana Obrenovića u Srbiju, i bio mu glavni namesnik do njegovog punoletstva.

Kao najbliži saradnik mladog kralja, Jovan Ristić je bio Ministar inostranih dela u Vladi, predstavljao je Srbiju na potpisivanju Sanstefanskog sporazuma, koji se tumači kao jedan od glavih zaokreta u spoljnoj politici Srbije i okretanje Austriji i Engleskoj, jer je Rusija tada huškala Bugare protiv Srbije.

Na Berlinskom kongresu, Ristić je zastupao stavove Kraljevine Srbije, želeo je da Srbija dobije proširenje teritorije, ali je mudro hteo da ostane u dobrim odnosima i sa Rusijom i sa susedima. U tome je  i uspeo, Srbija je jedina zemlja koja je dobila sve što je tražila, teritorija je povećana za četvrtinu, svi glavni putevi od Beča ka Carigradu bili su na teritoriji Srbije.

Kao jedan od najinteligentnijih i najobrazovanijih ljudi u 19. veku, može se reći da je uveo demokratiju u Srbiju, veliki doprinos dao je u pisanju Ustava 1869. i 1888. godine. Bio je osnivač Narodnoliberalne partije i stalni član Srpske kraljevske akademije (SANU) i njen predsednik 1899.




blog comments powered by Disqus
Make a Free Website with Yola.